Haiti: Lot gouvernement ki té passé avant yo, sé pran yo té kon pran sèlman san bay

< Previous | Home | Next >

Click to enlarge

Reply to Msg 11366

Ah! Ah! Ah! Ah!

Sé kob sa a Moïse Jean Charles ak tout alcholic parey li yo té wyè a! Sé pou tèt sa yo té profité bay Prézidan Michel Marttelly 24 heures pou'l pat Prezidan encore, sé yeux yo ki té fè sang sou l'argent sa a?

Min malheuresement sé pa yon l'argent ké ti politisyen coco-rate pieds sal ka volè, sé obligatoire, sé yon bagay mondiale mwen kwè ké li yé, sé yon ako ki siyen quelque soit sé yon chien ki Prezidan ou Premié ministre, depuis gin yon démolisyon tropical nan yon pays ké tout lot pays dévelopé et sou dévelopé yo doué bay kotizasyon pa yo, zyeux nèg yo pa besoin sinyin sou l'argent sa a. Mwen gin intensyon kob sa a sé gouvernement Américain an ki pran'l depi anlè pou'l remettre li en philipine.

Mwen di merci a Prézidan Martelly ak Lamorthe quand-même pou jès sa a, lot gouvernement ki té passé avant yo sé pran yo té kon pran sèlman san bay, jist (passé les chapeaux); pon-min-nin nan tout pays aveck yon koui nan min yo, al mandé charité: peuple san sousi.

An tout ka moun ki pat kon règle la: sé pa en 2008 sèlman mwen komansé min-nin politik mwen, mwen té sispan fè adultère en 1983 par ce que gin yon fan-m ki té ban-m yon coup traite ki té akizé-m pou viole, yon madan-m ougan lot bord source en Haïti et ki té fèm pran 25 coup de baton nan caserne Pétion-ville la, lè sa a mwen té gin 23 ans. Mwen sé nèg ki gin sentiment, mwen pa kité moun manyin membres mwen pou yon sèl bagay pluziè fois, min'm ke mwen pat fèl vré.

Depuis lè sa a mwen té considéré fan-m comme Dalila: Nou kon-nin histoire Sameson ak Dalila et nou kon-nin histoire Jézabel la! Et bien mwen té suspan konyin fan'm depuis 1983-2004, mwen té suspan plimin fan'm en 1983, en 1985 Bondyé papa nou ki nan ciel la té wè ki jan'm tap soufri nan fumin drogue: marijuana, crack, cigarettes, alchol, bwè tafia et joué jouèt pokè ak domino pou l'argent, sé té konsa mwen té recevoir messaj Adventiste du séptième jour a, mwen té kwè nan Bondyé le 13 Janvier/1985 et mwen té baptizé nan dlo le 17 Février/1985, sé sa ki té vin banm plis force poum té passé 20 ans sans coupé fan-m; nou kon règ yo très byen si yon krétyen pa marié li paka nan ni coupé; quelque soit marié Bondyé pap négocié ak massissi et madivine.

Bien que Bondyé mété fan'm pou poté pitit nan ventre yo, au non de Jésus nou foutre gin 3 pitit: yon gin six ans, yon gin 5 ans et lot la gin 2 ans, mwen pa vlé madan-m mwen fè pitit encore, min'm té fèk caré ta bali pitit au nom de Jésus, mwen fèt le 29 Juillet/1961 min'm pap foutre di nou l'âge mwen.

Pou résumé: mwen komansé ministère mwen 13 Janvier/1985.

Mwen té komansé fè politik environ 2 Février/1986: crié byen fo nan quartié lakay mwen aba Jean Claude Duvalier jusqu'à 7 Février/1986, fo nou pa fè sot nou avek mwen; mwen min'm tandé gin nan fanmille mwen Ottawa kap di yo peur pou mwen par ce que mwen pa gin expeperience politik: malheureusement sé sak pat en Haïti le 3 Février 1986 jusqu'à 7 Février/1986; à la fin mwen te min'm alé nan porte palais Haïtien an aveck yon lettre nan min'm, mwen té essayé bay soldat ki té devant palais a pou té remettre à general Henri Nanphi yo pat vlé pran'l nan min'm, ki sa lettre la té dit: Général Nanphi pa blié que Bondyé nan ciel rinmin'w anpil, pa fè tèt di rétournin vin join Jésus-Christ pou'l ka pardonné péche'w et poul ba ou la vie. Li gin lè té passé soldat yo lod pou yo pat pran lettre sa a. Bagay sa a te passé après li té reprend pouvoir nan mains Lesli Manigat, nan orguey li li té frappé l'estomac li et li té di sa a nou pran'l et nou pran'l nèt. Après deux mois café'l té coulé ak ma.

Sam vlé fè nou kon'nin sé selon jan nou fè politik la, d'abord sé Chrétien'm yé sam pèdi nan politik?

lè map gardé comment l'église Adventiste ki yon faible reste, comment l'églises yo maltraité, misérable, abandonné, ginyin ki pa min'm gin watè pou nal caca, sé pou sa mwen soulevé; lè map gardé nan grand pays moun pa nan boulé caochou nan la rue. lè caochou sa yo chauffé béton yo, lap coupé et crazé béton sa yo. Nou pa ka kité vagabond nèg sot pieds blanche crazé pays a nan mains nou konsa.

Nou kon'nin politik Américain yo contre Haïti, sé renversé Prézidan populè nou chaque 2 ans pou'l ka vin fè sabotay nan pays a. Li té mété Jean Bertrand Aristide déyors par ce que li té rentré trop fond nan oeuvre loup-garou li, mwen comprendre sa, min Américain té tout profité di marchand du riz yo li bayo 3 mois pou yo té van du riz yo et pou yo pat acheté lot du riz. Depuis nou tandé sa a, sa vlé di li rentré aveck carguézon du riz li et fè contre l'argent'l sou peau do nou nou pa min'm compran sa. Si Américain ak Saint Domingue payé sénatè yo pou renversé Prézidan Martelly avant 5 ans li a, yo mèt al remèt l'argent sa yo, tout tant mwen vivant coup sa a pap pasé.

Matthieu 12:v.30 bib la di: si la a ki pa pou Bondyé contre li et si la a ki contre li doué disparèt, sa nèg sa yo ap fè nan palais a toujou?

yo paka contre Prezidan an pou yo anba ventre ventre Prézidan Martelly, li pa fè aucun sense, an nou levé campé pou Prezidan Martelly doublé force Munistah (UN) nan pays d'Haïti pou crazé grain ak bobot maniféstan kap boulé caochou, coupé béton, fè dézod en Haïti. Nou di que l'état Haïtien ap fè travay yo, pou mwen sa sé hypocrisi.

Moun plateau central nan Belladè baré route meté difé nan route koté Munistah?

mwen pa wè person, koté l'état Haïtien?

mwen pa wè person et yo kinbé min'm vieux principe longtemps yo machines yo pa gin gaz yo pa ka vini; douane min'm sé pi rèd: yo di'w tax, yo dressé liste yo et di'w si wal payé nan bureau yo exemple $150 US sou table, $50 US anba table, nan ka sa a yo fè gagot ak Prézidan Martelly, min viv Prézidan Martelly pour cinq ans. Lè nou kité volè na gin yon bon pays.

pèp Haïtien ap plinyin ké sé compagny Dominicain yo bay fè route yo, nou ta gin yon bon bagay serieux sé ingenieure ak superviseurs Haïtien nou ta bay fè li?

Haïti pa tap jan'm soti nan la boue, ministres yo ap volè pi fo nan kob la, ingenyè yo ap volè pi fo nan ciment, fer, roche, sab etc. supervizè ap fè pa yo et min'm géran kap véyé matériaux yo ap fè pa yo, gog magog tout moun ap volè, peut être si yap travay ak 5 % nan contrat a. Nou pa besoin plainyin, quelque soit Dominicain yo ta gros volè nan pays yo, si yo ta fè sa, gouvenment Haïtien ap kinbé yo et yap perdi job yo, mwen pa kwè yap pran chance fè yon bagay konsa.

bagay la police d'Haïti sa a sé yon bagay tèt chargé, police Américain-Canadiens pouri sévré min pou dézod kap fè en Haïti la yo sé tou diférent, nou-min'm Chrétien yo réveillé nou. Nap crié fok Martelly allé, ki yès nou pral metté pou remplace'l?

est ce que sé pou 2 ans li té élu?

est ce que nou besoin Américain vin pran'l nan propre payi'l pou yal metté'l rété koté yo vlé a?

Pèp Haïtien comment nou fè dézod konsa?

Prézidan Martelly plainyin de sa li di: ke habitan yo ap kité province pou yal trin'nin port au prince, mwen té kon di sa tou min mwen vin réalizé pou ki sa, fo yo palé, moun nan al bay sang ni nan yon flan'm soleil de 7 heures du matin jusqu'à midi nan jardin moun pou jist sèlman $10 Haïtien; $20 Haïtien pou tout yon journin, en nou pensé mézanmi! moun sa a ka gin 6 ak 7 pitit plus madan'm pou'l occupé, Port au prince min'm si yap van dlo nan ti sachet yo fè plus kob, sé pou sa yap kité province lan. Mwen pensé fè jardin en Haïti min sim payé travayè sa yo a $10 par jour et puis poum al chita au Canada, fanmi sa yo ap fin mangé jardin sa yo et si yo grangou fo yo mangé, sé pou sa yo poun fè maniféstation sans boulé caochou, min'm Dominicain di nou min'm Haïtien nou sans éducation, nou pa civilizé yo gin raison, yo kolé tèt yo aesemble pou yo fè pays yo marché nou-min-m Haïtien nou toléré coco-rate nan palais a ap frustré Prézidan Martelly ak Lamorthe pou bloké pays a, gardez yon route kap developé nan plateau central! min'm François Duvalier ak Jean Claude Duvalier ki te developé anpil bon route nan pays d'Haïti pat jan'm developé yon route konsa bien que sé nouveau technology kap avancé, nou supozé wè ké Prezidan Martelly ka fè job la, sé caca yo ki bloké'l; Depuis jean Claude Duvalier fin allé sé Réné Préval ki fè tout dix ans li ya au complè, nèg la pat jan'm fè anyin, jist chita bwè clairin ak tout parey li yo ak gros chemise pepaya'l sou dol li, nou kité li fè dix ans ki pa util moun anyin.

A to sé style Prézidan sa a nou pa vlé wè a?

est ce que Prézidan sa a nan rang social nou?

Tout moun kap fè vieux complot contre Prézidan Martelly sé pou yo converti ou byen yo mouri; mwen vlé pou Jean Bertrand Aristid al nan palais Haïtien an pou'l témoigné publiqument bay pèp profitè li yo et poul di ke li lavé min li nan politik pou yo pa utilizé nom li nan maniféstation anko; yap utilizé nom nèg la pou yo fè dèzod li pa jan'm di anyin, sa vlé di sé li ki métté yo deyors pou yo fè dezod, sil pa fè témoignaj sa a sé mettel deyo nan pays a.

Patrick Princivil, November 25 2013, 12:39 PM

REPLY   Next >

 

Topic: Haiti Donates USD $20,000 To the Philippines

Start a NEW topic or,
Jump to previous | Next Topic >

< Previous | Home | Next >

 

Messages in this topic

That's great of this administration I wish all haitians could work together bring a new thought of haiti like this one read more >
Blanc Cady, 23-Nov-13 6:52 am
Yes, it is why because Haiti is not the same way it used to be. We have to say President Michel Martelly did a lot to change the image of Haiti and... read more >
Maryse, 23-Nov-13 6:57 am
Acts 20:35 - In everything I did, I showed you that by this kind of hard work we must help the weak, remembering the words the Lord Jesus himself... read more >
Aly, 23-Nov-13 7:55 am
Yes, she has answered my prayers. Haiti will become a beacon if we hold together with Martelly. Moreover let the ones stateless comeback home with... read more >
Garry, 23-Nov-13 10:54 am
Keep praying for Haiti my brothers and sisters and you will read more of these stories.God bless you all read more >
Yvetteduverge, 23-Nov-13 2:39 pm
You have to give in other to receive even a little can do much great gesture guys proud to be Haitian. read more >
Edeline, 23-Nov-13 3:55 pm
Ah! Ah! Ah! Ah! Se kob sa a Moise Jean Charles ak tout alcholic parey li yo te wye a! Se pou tet sa yo te profite bay Prezidan Michel Marttelly 24... read more >
Patrick Princivil, 25-Nov-13 12:39 pm
The Philippines should return that money and make sure it ends up in the pocket of the needy, not the corrupt government officials. read more >
Ricart, 29-Nov-13 5:04 am

 

< Previous | Home | Next >